Abode Tidings Urubuga Nyarwanda

Blog

Blog, News

Leta yatangaje andi mazina y’abanyapolitiki yiyongera ku yandi y’abarwanyije jenoside yo mu 1994

Ngurinzira Boniface

Uyu mugabo wari impuguke mu by’indimi wize mu gihugu cy’Ububiligi yavukiye mu cyahoze ari Perefegitura ya Ruhengeri mu mwaka wa 1950.

Yabaye Minisitiri w’ububanyi n’amahanga ukomoka mu ishyaka rya MDR ritavugaga rumwe n’ubutegetsi bwa Habyarimana. Nka Minisitiri w’ububanyi n’amahanga, Ngurinzira ni we wahagarariye u Rwanda mu biganiro byageze ku masezerano ya Arusha.

Ubwo yari muri ibi biganiro yaje kwibasirwa na bamwe mu begereye ubutegetsi ndetse n’abasirikare bakuru bamushinjaga kwemera bimwe mu byo ubutegetsi butari bwishimiye.

Ibi ni nko kwemera ko igisirikare cyari guhuzwa, FPR na yo ikagira abayihagarariye mu ngabo z’u Rwanda. Uyu mugabo kandi yashinjwaga ko ngo yemeye ko FPR yahabwa imwe mu myanya ikomeye y’ubutegetsi.

Muri uyu muhango, umuryango wa Ngurinzira wari uhagarariwe n’umugore we n’abana be batatu.

Umwe mu bana be, Ujeneza Marie Yolanda, yavuze ko se yishwe ku itariki ya 11 z’ukwezi kwa 4 ubwo ingabo za MINUAR z’Ababiligi zavaga mu kigo cy’ishuri rya ETO Kicukiro aho uyu na we zari zaramuhungishirije. Aha ni na ho hari ibihumbi byinshi by’Abatutsi baje kwicirwa ku gasozi ka Nyanza ya Kicukiro.

Uyu mukobwa wa Ngurinzira avuga ko umuryango utamenye aho se yiciwe ndetse n’uburyo yaba yarashyinguwemo. Gusa ngo baje kumenya ko yishwe bivuzwe na Radio RTLM.

Rumiya Jean Gualbert

Uyu mugabo wari umwarimu wa Kaminuza wize mu gihugu cy’Ubufaransa yavukiye ahari i Butare mu 1950.

Yaje kwinjira mu ishyaka rya MRND ryari ku butegetsi ndetse aninjizwa muri Komite Nyobozi yaryo ku rwego rw’igihugu n’urwa Perefegitura ya Butare.

Mu mwaka wa 1992, Rumiya yasezeye mu ishyaka rya MRND ndetse no mu myanya yari afite mu buyobozi bwaryo.

Mu ibaruwa yandikiye Perezida Habyarimana, Rumiya yamubwiye ko atiteguye kuguma muri iri shyaka kuko ryasaga n’irishaka gukomeza kugundira ubutegetsi kandi hari hamaze kwemezwa ko igihugu gishingira ku mashyaka menshi.

Uyu Rumiya kandi avugwa ko yabaye mu ba mbere bamaganye imbwirwaruhame (discours) ya Léon Mugesera, yavugiwe muri mitingi (inama) ya MRND ku Kabaya muri Kibilira, aho yashinjwe ko yasabaga Abahutu gutsemba Abatutsi.

Aha naho Rumiya, uvuga ko avuka ku mubyeyi umwe w’Umututsi ndetse n’uw’Umuhutu, yandikiye Mugesera amunenga ku kuba atararebye ingaruka ijambo rye ryashoboraga kugira ku mibanire y’abanyagihugu.

Yaje kwicwa muri jenoside.

Habyarimana Jean Baptiste

Habyarimana Jean Baptiste wari umuyoboke w’ishyaka riharanira ukwishyira ukizana kwa buri muntu, PL, yari Perefe wa Butare. Yavutse mu 1950.

Uyu wari we Mututsi wenyine muri ba Perefe 11 bari mu gihugu yagerageje guhanga n’ubwicanyi bwibasiraga Abatutsi. Minisitiri w’ubumwe bw’Abanyarwanda Jean Damascène Bizimana avuga ko uyu yaje kwicwa hamwe n’umuryango we kubera ko yari Umututsi kandi akaba yari n’umuyobozi wabangamiraga ishyirwa mu bikorwa ry’umugambi wa jenoside.

Yishwe amaze gukurwaho na Guverinoma iyobowe na Théodore Sindikubwabo.

Ruzindana Godefroid

Uyu mugabo wakomokaga mu ishyaka riharanira imibereho myiza y’abaturage, PSD yagizwe Perefe w’icyari Kibungo mu burasirazuba bw’igihugu mu mwaka wa 1992.

Uyu ngo yashyiraga imbere imibereho myiza y’abaturage kandi akarwanya amacakubiri.

Ubwo yari Perefe, ingabo za FPR zarwanaga n’ubutegetsi zasatiraga cyane aho yari ayoboye, ubutegetsi bukamushinja gukorana n’Inkotanyi ndetse no kuzorohereza gufata uduce twinshi.

Ubwo jenoside yatangiraga, uyu mugabo ngo yagerageje kuyirwanya ndetse no kubuza abaturage kwibasira bagenzi babo.

Gusa yaje kwicwa ubwo yageragezaga guhungira mu gihugu cy’u Burundi, yicanwa n’umuryango we wose .

Dr Gafaranga Théoneste

Uyu mugabo wari impuguke mu buvuzi yakomokaga mu ishyaka rya PSD ndetse akaba yari na Visi Perezida waryo.

Uyu mugabo wabaye mu ba mbere bashinze PSD, azwi ko ari umwe mu mpuguke zagerageje guhangana n’ubutegetsi bwa Habyarimana bashinjaga kuyoboza igitugu.

Ndagijimana Callixte

Ndagijimana Callixte yavutse mu mwaka wa 1965 akaba yari Burugumestri wa Komini Mugina mu cyahoze ari Perefegitura ya Gitarama.

Yishwe n’abasirikare ba Leta nyuma yo gukoma imbere ibitero byinshi by’Interahamwe zashakaga kurimbura Abatutsi, ndetse no gushishikariza abaturage kudacikamo ibice.

Nyuma y’urupfu rwe ni bwo jenoside yashobotse muri iyi komini.

Nyagasaza Narcisse

Nyagasaza Narcisse yagizwe Burugumestri wa Komini ya Ntyazo yari iri hafi y’u Burundi mu mwaka wa 1993, akaba yari umuyoboke wa PL.

Muri jenoside, yabaye atamaze igihe ku buyobozi, uyu yasabye abaturage kwirinda gusubiranamo ndetse abashishikariza guhangana n’ibitero by’Interahamwe.

Ngo hari abaturage benshi yahaye ibyangombwa kugira ngo bashobore guhungira i Burundi ndetse na we ubwe ngo yishwe arashwe ubwo yageragezaga guhungira i Burundi.

Gisagara Jean-Marie Vianney

Uyu mugabo wari umuyoboke w’ishyaka rya PSD yari umuyobozi wa Komini Nyabisindu, ubu yitwa Nyanza, ahahoze ari Butare.

Ubwo jenoside yatangiraga amaze umwaka umwe gusa ayobora Nyabisindu, Gisagara ashimirwa ko yabashije kuyirwanya ndetse agatuma itinda gutangira mu gace ka Nyanza yifashishije abapolisi ba Komini ndetse n’abaturage be.

Ibi byatumye yibasirwa cyane n’ubutegetsi kugeza ubwo na we agiye mu bwihisho. Gusa yaje gufatwa yicwa mu kwezi kwa 5 kwa 1994 ashinyaguriwe akuruwe ku modoka ndetse ubutegetsi buhuruza abaturage ngo baze kureba uko yicwa.

Rwabukwisi Vincent wakunze kwitwa RAVI

Uyu mugabo yari umunyamakuru ndetse waje no guhinduka umunyapolitiki. Yashinze ikinyamakuru Kanguka cyahoraga kinenga ubutegetsi.

Kubera inyandiko ze zinenga ubutegetsi, yakatiwe igifungo cy’imyaka 17 mu mwaka wa 1990, cyakora aza kurekurwa nyuma y’amwe mu masezerano menshi ubutegetsi bwagiranye na FPR barwanaga.

Rwabukwisi yaje gushinga ishyaka UDPR ryari ryiganjemo abakiri bato. Yaje kwicwa ku itariki ya 11 z’ukwezi kwa 4.

Blog, News

Amaco y’inda (1) Kera habayeho umugabo utunze ihene nyinshi; bukeye ashaka umugore, babyarana umwana w’umuhungu.

Amaco y’inda (2) :
Umugore atangira gupfuneka yivugisha ati «ibi bintu ndabikika nte ko nta mugore wameze ubwanwa!»

Umugabo asa n’ukangukiye hejuru maze abaza umugore bya nyirarureshwa ikimuriza.

Umugore yenda uruhu yari yiteye urukinga mu maso, oya si ukurira! Umugabo aramwegera aramubwira ngo niyihanagure, aceceke.

Umugore arahora, akuraho uruhu aramwereka.

Umugabo yifata ku munwa arumirwa.

Bigeze aho umugabo ati «mbere kurya ihene uri umugore nabyitaga iby’inzara, nkakwihorera. Ubundi iwacu nta mugore urya ihene; iyo ayiriye amera ubwanwa. Nibyo nawe wiboneye» Yungamo ati «ariko humura nzi umuti wamara iryo shyano wagushije.»

Umugore ashyitsa agatima munda.

Umugabo nawe ajya kwitarisha imiti, yiyahirira ibiti abonye byose; ikiri imisave, ikiri imibirizi, imiravumba, n’ibindi ntazi.

Araza arabihonda, arabivuguta ashyira ku kananwa ka nyamugore, ubujeni n’ubwanwa abikuraho.

Byakuwe: Ikigo cy’igihugu gishinzwe integanyanyigisho, Gusoma umwaka wa 5, Icapiro ry’amashuri-Kigali 2004,PP.19-20; Igitabo wagisanga muri Librairie Caritas-Kigali n’ahandi hagurishirizwa ibitabo mu Rwanda.

Blog, News

Umuhanzi Ruth Nyirampfumukoye uzwi nka Sure Mwana hamwe n’abahungu be nabo b’abahanzi baseka mu byishimo

Kubera iki umunsi w’ibyishimo ku isi?
Ibyishimo no kubigeraho ni ingingo itavugwaho rumwe, ariko amarangamutima y’umuntu wishimye ashobora kutagibwaho impaka nyinshi, nk’uko inzobere mu mitekerereze y’abantu zibivuga.

ONU ivuga ko ibyishimo ari intego y’ibanze ya muntu kandi igasaba za leta gukora ibishoboka zikubaka imibereho iha abantu ibyishimo zimakaza cyane cyane uburenganzira bwa muntu n’iterambere bwite rye.

Kuva mu 2012, ONU yemeje tariki 20 Werurwe(3) nk’umunsi mpuzamahanga w’Ibyishimo kugira ngo abantu “bazirikane umwanya ukomeye w’ibyishimo mu mibereho yabo”

Abakora iyi raporo bapima bate ibyishimo?
Gallup ivuga ko ubushakashatsi bwabo bukorwa ku bantu 1,000 kuri buri gihugu kiri ku rutonde buri mwaka, aho basubiza ibibazo bitandukanye ku mibereho yabo; ibyo binjiza, ikigereranyo cy’imyaka yo kubaho, ruswa, ubuvuzi, ubwisanzure, ndetse no kugira ubuntu.

Iki kigo kivuga ko ibyo byose bishyirwa ku bipimo bitatu by’imibereho myiza ari byo; isuzuma ry’ubuzima, ibyiyumvo byiza, n’ibyiyumvo bibi (negative emotions) kugira ngo bagere ku biri muri iyi raporo.

Ibitangazwa muri iyi raporo biba ari ikigereranyo cy’imyaka itatu ishize cya biriya bipimo bitatu “kuko amakuru menshi kandi y’igihe kinini atuma haba ibigereranyo biruseho kwizerwa”.

Hagati aho, kuri uyu munsi, ONU ihamagarira umuntu wese w’ikigero icyo ari cyo cyose “kwifatanya mu kwishimira uyu munsi mpuzamahanga w’ibyishimo”

Blog, News

Kuki utogerageza izi nama zishigikiwe n’ubumenyi (science) kugira urushirize kuronka umunezero mu buzima bwawe?

Gushira umwete mwishi mu kugerageza kuronka umunezerano bishobora kutwononera ukubaho neza kwacu
Ntunywe ikawa y’umurengera
Mu minsi y’ubukonje n’ugufukera (igihe ca hiver i Buraya), agakombe c’ikawa gashobora kugufasha gushwashwanuka. Kunywa bishobora gutuma tuguma maso kuko yinjira vuba mu maraso aho iheza ikanesha adenosine, iyo ikaba ari yo ituma twumva turushe.

Ubuhakashatsi bwerekana ko hari ivyiza vyinshi ku magara biva ku gufata ikawa, harimwo ukugabanya cane ivyago vy’ubwoko butandukanye bwa kanseri, indwara z’umutima na diabete (indwara y’igisukari) yo mu bwoko bwa kabiri, hamwe rero no kugira ingoga zo gukora ibikorwa vy’inguvu no kwikingira kurwara akabonge.

Ariko igihe co kuyifata kirahambaye kuko caffeine ifata akanya kugira ikore n’umwanya munini kugira iguheremwo. Abahinga bahanura gufata ingero yawe ya caffeine ya nyuma amasaha umunani n’iminota 48 (08:48′) imbere y’uko uja kuryama. Si vyiza kandi ko dufata caffeine nyinshi cane – ntiturenze 400mg canke hafi udukombe tubiri canke dutatu tw’ikawa, bivanye n’ubukari bwayo – kugira twirinde kwonona itiro, kumeneka umuwe, iseseme n’umwitwarariko.

… hanyuma inyongera dukuye mu basomyi bacu: ico navanye mu ntambwe zintandatu zo gutekana
na Melissa Hogenboom

Uyu mwaka naraciye mu nzira zose zishigikiwe n’ubumenyi zifasha kugira amagara meza no kubaho neza kurusha, ariko, ntabeshe, nk’abandi benshi muri twebwe, sinama nkorera ku mpanuro ntanga. Maze kurangiza icigwa c’indwi zitandatu ku kuzirikana (uko wiyumva utabiha insiguro canke uticira urubanza) naciye mpagarika kubikora ico cigwa ndagihejeje, n’ubwo nari nize ko n’iminota itanu ku munsi ifise utumaro twinshi mu kwongereza kwitaho no kugabanya kuremerwa mu mutwe, umwitwarariko n’akabonge.

Ariko mu ci riheze, igihe nariko ndakora ubushakashatsi ku ntambwe zitandatu zishigikiwe n’ubumenyi zo kwumva utekanye gusumba, vyaciye biboneka ko naho tuba twumva ko dutekanye kandi tutaremerewe mu mutwe, dushobora gukura akunguko mu myimenyerezo yo kurwanya umwitwarariko – kandi nasanzwe ndiko ndakoresha ivyo nzi mu kuzirikana nize iyo umuzirikanyi wanje uriko urakora cane mw’ijoro.

Akenshi turondera kugira ico dukoze iyo twamaze kuremerwa mu mutwe canke twarengewe – canke iyo umwitarariko uturembeje ni ho twibuka ico twokora, ariko biragaragara ko hari inzira zo kwirinda ko dushika ngaho ubwa mbere na mbere. Mu gihe umwimenyerezo wo kuzirikarana ico uri ntabikora buri munsi, kuba nzi kubikora bituma ntekana kuko nzi ko nzovyikorako hamwe nobikenera.

Imwe muri izo nzira zitandatu zigishwa, imwe mu zo nama nagarutseko, ni akamaro k’ivyaremwe (nature). Birazwi neza ingene kuja ahabona bishobora kugirira akamaro amagara yacu yo mu mutwe, ariko niyo tudashoboye kuva imuhira, ivyigwa vyerekana ko kuryoherwa n’ivyaremwe mu masanamu navyo bishobora kugira ingaruka nziza. Ivyaremwe bifise ingaruka nziza bigira ku muzirikanyi n’umubiri, ariko akenshi ntivyitabwaho nk’inzira yoroshe yo kuguma utekanye, ariho nabonye ko ari igikoresho gikomeye.

Nk’akarorero twumvirije amajwi y’inyoni n’inyamaswa, bishobora kugira ingaruka yo gutekana. Ubundi bushakashatsi bwerekanye ko kuraba nk’ubuzima bw’ibiba mu mazi ku masanamu bigira ico bifashije ku wubiraba. Mu gihe ukuraba ivyaremwe mu mashusho bidategerezwa gusubirira ivyaremwe vy’ukuri, birafasha kumenya ko guha akaruhuko umuzirikanyi wacu n’aho hoba kuraba mu bigereranyo vyavyo bishobora gukora ibitangaza.

Blog, News

Fleurette Utwizihire ahagaze mu muryango w’urugo rw’abantu yagiye gufasha

Fleurette ni umukobwa uhora ahuze, avuga ko atabona umwanya munini wo kwishimisha kimwe n’abandi b’urungano rwe.

Ati: “Kureba abana, gukora akazi, kwiga, mba mfite ibintu byinshi, simbona umwanya wo kwishimisha.”

Muri ibi bikorwa bye by’ubugiraneza, Fleurette yambwiye ko mu mbogamizi ahura na zo harimo n’abamubwira cyangwa abamuvugaho amagambo y’urucantege.

Ati: “Abo tungana bavuga ko ndi umukire ndetse hari n’abavuga ko nsesagura. Ariko n’ufashwa yafasha. Gufasha si ukugira byinshi.

“Ngira abambwira amagambo y’urucantege, ariko mfite n’abanshyigikiye uhereye kuri papa wanjye n’inshuti, rero sinzacika intege”.

Ibi nibyo bituma akomeza ibikorwa bye n’inzozi afite zo kwagura umuryango we “ukaba ijwi rya rubanda mu bikorwa byo gufasha abakene n’bababaye”.

Ati: “Ibi nkora wenda ntibiragira aho bigera, ariko ndashaka kwereka abantu ko gufasha bidasaba kuba ufite byinshi”.

Ku bo afasha, uyu mukobwa ni umugisha. Esteri Mperinda ati: “Yansigiye ibintunze ukwezi…ndamusabira ku Mana ngo ‘Mana uzamurinde na we azagere aho ngeze

Scroll to Top