Abode Tidings Urubuga Nyarwanda

Blog

Blog, News

Ishirahamwe ALUSHOTO risaba umugwi wigenga utohoza ku manyanga yabaye mw’irekurwa ry’abanyororo mu Burundi

Nko mw’ibohero rikuru rya Rumonge avuga “mu barekuwe harimwo abantu 7 batari ku rutonde kubera bagirizwa ivyaha vyo kwica no gufata ku nguvu.

“I Bururi harekuwe abantu 11 batari babifitiye uburenganzira. I Gitega harekuwe 3. I Bubanza na ho harekuwe 7.”

Vianney Ndayisaba abona kandi ko amanyanga yabaye ari mu vyatumye ikigongwe c’umukuru w’igihugu kitaja mu ngiro ijana kw’ijana.

Ikindi giteye umutima uhagaze umuhuzabikorwa muri ALUCHOTO, ni uko ngo hari n’abejejwe mu butungane canke abarangije umunyororo ariko bagumye mu mvuto.

Mu burorero atanga harimwo ibohero rikuru rya Mpimba (Bujumbura mairie) yemeza ko hariyo abantu 101 barangije umunyororo canke bejejwe ariko bagumye bapfunzwe.

Mw’ibohero rikuru rya Rumonge avuga ko hariyo abantu 37. Gitega abantu 63. Muramvya 13. Bubanza 13 nyene.

Ndayisaba asaba umukuru w’iguhugu gushiraho umugwi wigenga ugizwe n’abo mu biro iwe hamwe n’abo muri CNIDH (umugwi w’igihugu ujejwe agateka ka zina muntu) kugira ugire amatohoza yimbitse ku vyabaye maze abagize uruhara bose mu vyabaye bahanwe bimwe vy’akarorero.

Asaba kandi ko abari bakwije ibisabwa kugira bashirwe ku rutonde rw’abatezurirwa ariko batarushizweko n’abarangije umunyororo canke abejejwe bagipfunzwe borekurwa ata gisabwe.

Blog, News

Imbunda ya pisitori ya Kapiteni Ibrahim Traoré (ibumoso) yarabonekaga neza ubwo yasuhuzaga Perezida mushya wa Ghana John Mahama (iburyo)

Umubano hagati ya Ghana na Burkina Faso wifashe nabi, by’umwihariko nyuma yuko uwari Perezida wa Ghana Nana Akufo-Addo ashinje Traoré gucumbikira abacanshuro b’Abarusiya.

Kuba Traoré yaritabiriye uwo muhango w’irahira byabonywe nk’ikimenyetso gikomeye cyo mu rwego rwa dipolomasi kigamije kuzahura umubano hagati y’ibihugu byombi.

Umusanzu wa Ghana ni ingenzi cyane mu gufasha Burkina Faso gucyemura ikibazo cy’intagondwa zigendera ku mahame akaze yiyitirira idini rya Isilamu, zigaba ibitero byicirwamo abantu, ziteje inkeke ku bihugu bikora ku nyanja byo muri Afurika y’uburengerazuba.

Blog, News

Prezida w’Uburundi, Evariste Ndayishimiye, kuri uyu wa kane, yirukanye abategetsi batatu,

Ibikorwa vyo kurekura abanyororo bahawe imbabazi na prezida vyatanguye itariki ya 16 z’ukwezi kwa 11 mu 2024. Kugera ino saha, benshi muri abo yamara ntibararekurwa nkuko vyemezwa n’amwe mu mashirahamwe akorera mu Burundi.

Yari yategetse ko ico gikorwa gisozerwa igenekerezo rya 27 z’ukwezi kwa cumi na rimwe ko mu 2024. Yamara, mu mabohero atandukanye arimwo ibohero rikuru rya Mpimba, ibikorwa vyahagaze igenekerezo rya 23 ry’uko kwezi. Muri iryo bohero, hari kurekurwa abanyororo 2.800, ariko harekuwe abagera ku 1.200 nkuko iryo shirahamwe ryabisiguye.

Mu tundi tunenge amashirahamwe yadomyeko urutoke, harimwo abanyororo wasanga bagirizwa icaha kimwe, ariko hakarekurwa umwe abandi bakaguma mu buroko, ndetse n’abanyororo basohokera kw’izina rimwe bagera kuri batatu canke babiri.

Ijwi ry’Amerika twagerageje kurondera umurwi w’igihugu ujejwe ivy’agateka ka zina muntu, CNIDH, kugira twumve ico ugona kuri iki kibazo, ariko ntitwashoboye kuronka abawutwara.

Blog, News

Leta yatangaje andi mazina y’abanyapolitiki yiyongera ku yandi y’abarwanyije jenoside yo mu 1994

Ngurinzira Boniface

Uyu mugabo wari impuguke mu by’indimi wize mu gihugu cy’Ububiligi yavukiye mu cyahoze ari Perefegitura ya Ruhengeri mu mwaka wa 1950.

Yabaye Minisitiri w’ububanyi n’amahanga ukomoka mu ishyaka rya MDR ritavugaga rumwe n’ubutegetsi bwa Habyarimana. Nka Minisitiri w’ububanyi n’amahanga, Ngurinzira ni we wahagarariye u Rwanda mu biganiro byageze ku masezerano ya Arusha.

Ubwo yari muri ibi biganiro yaje kwibasirwa na bamwe mu begereye ubutegetsi ndetse n’abasirikare bakuru bamushinjaga kwemera bimwe mu byo ubutegetsi butari bwishimiye.

Ibi ni nko kwemera ko igisirikare cyari guhuzwa, FPR na yo ikagira abayihagarariye mu ngabo z’u Rwanda. Uyu mugabo kandi yashinjwaga ko ngo yemeye ko FPR yahabwa imwe mu myanya ikomeye y’ubutegetsi.

Muri uyu muhango, umuryango wa Ngurinzira wari uhagarariwe n’umugore we n’abana be batatu.

Umwe mu bana be, Ujeneza Marie Yolanda, yavuze ko se yishwe ku itariki ya 11 z’ukwezi kwa 4 ubwo ingabo za MINUAR z’Ababiligi zavaga mu kigo cy’ishuri rya ETO Kicukiro aho uyu na we zari zaramuhungishirije. Aha ni na ho hari ibihumbi byinshi by’Abatutsi baje kwicirwa ku gasozi ka Nyanza ya Kicukiro.

Uyu mukobwa wa Ngurinzira avuga ko umuryango utamenye aho se yiciwe ndetse n’uburyo yaba yarashyinguwemo. Gusa ngo baje kumenya ko yishwe bivuzwe na Radio RTLM.

Rumiya Jean Gualbert

Uyu mugabo wari umwarimu wa Kaminuza wize mu gihugu cy’Ubufaransa yavukiye ahari i Butare mu 1950.

Yaje kwinjira mu ishyaka rya MRND ryari ku butegetsi ndetse aninjizwa muri Komite Nyobozi yaryo ku rwego rw’igihugu n’urwa Perefegitura ya Butare.

Mu mwaka wa 1992, Rumiya yasezeye mu ishyaka rya MRND ndetse no mu myanya yari afite mu buyobozi bwaryo.

Mu ibaruwa yandikiye Perezida Habyarimana, Rumiya yamubwiye ko atiteguye kuguma muri iri shyaka kuko ryasaga n’irishaka gukomeza kugundira ubutegetsi kandi hari hamaze kwemezwa ko igihugu gishingira ku mashyaka menshi.

Uyu Rumiya kandi avugwa ko yabaye mu ba mbere bamaganye imbwirwaruhame (discours) ya Léon Mugesera, yavugiwe muri mitingi (inama) ya MRND ku Kabaya muri Kibilira, aho yashinjwe ko yasabaga Abahutu gutsemba Abatutsi.

Aha naho Rumiya, uvuga ko avuka ku mubyeyi umwe w’Umututsi ndetse n’uw’Umuhutu, yandikiye Mugesera amunenga ku kuba atararebye ingaruka ijambo rye ryashoboraga kugira ku mibanire y’abanyagihugu.

Yaje kwicwa muri jenoside.

Habyarimana Jean Baptiste

Habyarimana Jean Baptiste wari umuyoboke w’ishyaka riharanira ukwishyira ukizana kwa buri muntu, PL, yari Perefe wa Butare. Yavutse mu 1950.

Uyu wari we Mututsi wenyine muri ba Perefe 11 bari mu gihugu yagerageje guhanga n’ubwicanyi bwibasiraga Abatutsi. Minisitiri w’ubumwe bw’Abanyarwanda Jean Damascène Bizimana avuga ko uyu yaje kwicwa hamwe n’umuryango we kubera ko yari Umututsi kandi akaba yari n’umuyobozi wabangamiraga ishyirwa mu bikorwa ry’umugambi wa jenoside.

Yishwe amaze gukurwaho na Guverinoma iyobowe na Théodore Sindikubwabo.

Ruzindana Godefroid

Uyu mugabo wakomokaga mu ishyaka riharanira imibereho myiza y’abaturage, PSD yagizwe Perefe w’icyari Kibungo mu burasirazuba bw’igihugu mu mwaka wa 1992.

Uyu ngo yashyiraga imbere imibereho myiza y’abaturage kandi akarwanya amacakubiri.

Ubwo yari Perefe, ingabo za FPR zarwanaga n’ubutegetsi zasatiraga cyane aho yari ayoboye, ubutegetsi bukamushinja gukorana n’Inkotanyi ndetse no kuzorohereza gufata uduce twinshi.

Ubwo jenoside yatangiraga, uyu mugabo ngo yagerageje kuyirwanya ndetse no kubuza abaturage kwibasira bagenzi babo.

Gusa yaje kwicwa ubwo yageragezaga guhungira mu gihugu cy’u Burundi, yicanwa n’umuryango we wose .

Dr Gafaranga Théoneste

Uyu mugabo wari impuguke mu buvuzi yakomokaga mu ishyaka rya PSD ndetse akaba yari na Visi Perezida waryo.

Uyu mugabo wabaye mu ba mbere bashinze PSD, azwi ko ari umwe mu mpuguke zagerageje guhangana n’ubutegetsi bwa Habyarimana bashinjaga kuyoboza igitugu.

Ndagijimana Callixte

Ndagijimana Callixte yavutse mu mwaka wa 1965 akaba yari Burugumestri wa Komini Mugina mu cyahoze ari Perefegitura ya Gitarama.

Yishwe n’abasirikare ba Leta nyuma yo gukoma imbere ibitero byinshi by’Interahamwe zashakaga kurimbura Abatutsi, ndetse no gushishikariza abaturage kudacikamo ibice.

Nyuma y’urupfu rwe ni bwo jenoside yashobotse muri iyi komini.

Nyagasaza Narcisse

Nyagasaza Narcisse yagizwe Burugumestri wa Komini ya Ntyazo yari iri hafi y’u Burundi mu mwaka wa 1993, akaba yari umuyoboke wa PL.

Muri jenoside, yabaye atamaze igihe ku buyobozi, uyu yasabye abaturage kwirinda gusubiranamo ndetse abashishikariza guhangana n’ibitero by’Interahamwe.

Ngo hari abaturage benshi yahaye ibyangombwa kugira ngo bashobore guhungira i Burundi ndetse na we ubwe ngo yishwe arashwe ubwo yageragezaga guhungira i Burundi.

Gisagara Jean-Marie Vianney

Uyu mugabo wari umuyoboke w’ishyaka rya PSD yari umuyobozi wa Komini Nyabisindu, ubu yitwa Nyanza, ahahoze ari Butare.

Ubwo jenoside yatangiraga amaze umwaka umwe gusa ayobora Nyabisindu, Gisagara ashimirwa ko yabashije kuyirwanya ndetse agatuma itinda gutangira mu gace ka Nyanza yifashishije abapolisi ba Komini ndetse n’abaturage be.

Ibi byatumye yibasirwa cyane n’ubutegetsi kugeza ubwo na we agiye mu bwihisho. Gusa yaje gufatwa yicwa mu kwezi kwa 5 kwa 1994 ashinyaguriwe akuruwe ku modoka ndetse ubutegetsi buhuruza abaturage ngo baze kureba uko yicwa.

Rwabukwisi Vincent wakunze kwitwa RAVI

Uyu mugabo yari umunyamakuru ndetse waje no guhinduka umunyapolitiki. Yashinze ikinyamakuru Kanguka cyahoraga kinenga ubutegetsi.

Kubera inyandiko ze zinenga ubutegetsi, yakatiwe igifungo cy’imyaka 17 mu mwaka wa 1990, cyakora aza kurekurwa nyuma y’amwe mu masezerano menshi ubutegetsi bwagiranye na FPR barwanaga.

Rwabukwisi yaje gushinga ishyaka UDPR ryari ryiganjemo abakiri bato. Yaje kwicwa ku itariki ya 11 z’ukwezi kwa 4.

Blog, News

Amaco y’inda (1) Kera habayeho umugabo utunze ihene nyinshi; bukeye ashaka umugore, babyarana umwana w’umuhungu.

Amaco y’inda (2) :
Umugore atangira gupfuneka yivugisha ati «ibi bintu ndabikika nte ko nta mugore wameze ubwanwa!»

Umugabo asa n’ukangukiye hejuru maze abaza umugore bya nyirarureshwa ikimuriza.

Umugore yenda uruhu yari yiteye urukinga mu maso, oya si ukurira! Umugabo aramwegera aramubwira ngo niyihanagure, aceceke.

Umugore arahora, akuraho uruhu aramwereka.

Umugabo yifata ku munwa arumirwa.

Bigeze aho umugabo ati «mbere kurya ihene uri umugore nabyitaga iby’inzara, nkakwihorera. Ubundi iwacu nta mugore urya ihene; iyo ayiriye amera ubwanwa. Nibyo nawe wiboneye» Yungamo ati «ariko humura nzi umuti wamara iryo shyano wagushije.»

Umugore ashyitsa agatima munda.

Umugabo nawe ajya kwitarisha imiti, yiyahirira ibiti abonye byose; ikiri imisave, ikiri imibirizi, imiravumba, n’ibindi ntazi.

Araza arabihonda, arabivuguta ashyira ku kananwa ka nyamugore, ubujeni n’ubwanwa abikuraho.

Byakuwe: Ikigo cy’igihugu gishinzwe integanyanyigisho, Gusoma umwaka wa 5, Icapiro ry’amashuri-Kigali 2004,PP.19-20; Igitabo wagisanga muri Librairie Caritas-Kigali n’ahandi hagurishirizwa ibitabo mu Rwanda.

Scroll to Top